среда, 28. март 2018.

VII Beogourmet - snežna prolećna vinska vejavica u Mažestiku



Kada smo već svi pomislili da je krenula snežna apokalipsa, da se izopačena snežna kraljica ostvila na nas, po sedmi put, 23. i 24. marta 2018. od 15 do 20 časova u hotelu Mažestik održan je VII Beogourmet.



Krenuli smo penušavo. Istorija vinarije J. de Telmont počinje 1912. godine sa Henrijem Lhopitalom, koji je želeo da proizvodi šampanjac sa svojim imenom. Ali je njegov sin André najviše zaslužan, on je birao najbolje parcele iz regiona i tako osigurao jedinstven kvalitet penušavca familije Telmont. Sada već četvrta generacija doprinosi ekološkom razvoju. Šampanjac vinarije J. de Telmont rangiran je u top 20 šampanjaca na svetu.


Onda malo da se prisetimo Maroka, posećujemo vinariju Ouled Thaleb osnovanu 1923, iz mesta Zenata, između Kazablanke i Rabata. Ova vinarija je napravila revoluciju među marokanskim vinima 1990-ih godina. U njihovim vinogradima se uzgaja isključivo organsko grožđe. Posebno su nam se dopala dva od četiri crvenih vina koje su ponudili na probu. 

 

Prelazimo more i dolazimo do Vinarije Antonutti s istorijom dugu skoro sto godina, a u koju je ugrađen rad četiri generacije. Danas je sa velikom strašću i ljubavi vode Adriana, Lino, Caterina, Nicola i Riccardo. Oko pedeset hektara u srcu Friuli Grave. Probali smo Traminer Aromantico.


Sledi Vinarija Anna Spinato nastala davne 1952 godine u regionu Veneto, nadomak reke Piave. Ova vinarija je ponosna na svoju široku paletu proizvoda. Od lokalnih kao što su Raboso Piave i Prosecco, kao i vinima od internacionalnih sorti Pinot Grigio, Chardonnay, i crvenih kao Merlot, Cabernet Sauvignon i drugih. A od 2012 ponosni su vlasnici sertifikata za organska vina.


Cantine Mucci je italijanska vinarija iz Abruca u svome vinogradu ima četiri vrste grožđa - Montepulciano, Trebbiano, Falanghina IGT Terre di Chieti i Pecorino IGT. Vinarija postoji od 1985 godine, prati tradiciju, ali je dopunjuje i savremenim metodama.


Posećujemo ui vinariju Briziarelli iz Umbrije koju je osnovao Pio Briziarelli, davne 1906. godine, kao i vinariju Corte Fornaledo porodice Borghetti s vinogradima tik iznad starog sela Purano. Vinarija je započela zvaničnu proizvodnju svojih vina berbom 2009 godine, te probamo vina i razgovaramo o njima. 

Paladin vinarija se nalazi izmedju Veneta i Friulija u Italiji. Njena istorija počinje 1962 godine sa Valentinom Paladinom. Prvu nagradu za svoje proizvode dobila 1975, i skoro svake godine nakon toga.

TTC Sourcing je distributer široke palete italijanskih proizvoda, koji je na VII Beogourmet-u predstavio par manjih malih vinarija.


Vinarija Lipovac se nalazi u neposrednoj blizini nacionalnog parka Skadarsko jezero. Ekskluzivnosti vina doprinosi, tehnologija proizvodnje i čuvanja u buradima (bariku), cisternama od nerđajućeg čelika, a enolozi koriste i amfore i kvevre. Način pravljenja vina u kvevrima poznat je još iz vremena države Urartu, od VIII veka prije naše ere. Od 2011 godine ta metoda je uključena u spisak UNESKO nasljeđa. Amforno vino podrazumeva sazrevanje vina u glinenim amforama. Kvevri, takođe amforno vino, karakteristično po tome što se amfore zakopavaju u zemlju. 

Probamo specifičan šardone ove vinarije, te oranž GEU od morave i žižka koja je prošla maceracije od 60 dana, a zatim odležala 4-6 meseci u amforama od terakote. Nakon roze od vranaca HARMONIJE, isprobavamo MODEL (vranac 80%, syrah 20%). Definitivno zanimljiva vina, doduše nešto skuplja nego što je naše tržište naviklo. 


Vinarija Nuić predstavila se sa Blatinom i Žilavkom, kao i jednim dobrim kuve od crvenih sorti. Ova hercegovačka vinarija u vinograde su pretvorili 35 hektara krša kamenjara, te napravila najmoderniju vinariju u regiji. Vinogradi Nuić poseduje zasade na ukupnoj površini od 35 hektara, a u svom asortimanu imaju mnoge sorte vinove loze. Pored autohtonih najzastupljenijih sorti, žilavke i blatine, tu su i one međunarodne (merlot, cabernet sauvignon, cabernet franc, syrah...) Eksperimentišu s korčulanskim belim pošipom kao i plavcem malim. Po rečima vlasnika Vinograda Nuić, Josipa Nuića, vinarija je najprepoznatljivija po vinu od autohtone sorte vinove loze (trnjak), koji se uobičajno dodavao blatini.

Prelazimo na domaći tereni i Vinariju Toma Zdravković iz Čačka, koja je u znak sećanja na legendarnog pevača nazvala tako svoje proizvode, nošeni parolom da svaki pravi boem zaslužuje vino sa svojim imenom. U svojoj ponudi imaju crveno i belo vino, kao i limitiranu seriju crvenog vina u magnum bocama.

Stižemo i do starog znanca Podruma Dajić iz Negotinske krajine, vlasnika Saše Dajiće, kojeg je zastupao njegov kum. Vinarija se nalazi u selu Mihajlovcu. Dajić je sve do 2002. godine uzgajao  grožđe u porodičnom vinogradu i proizvodio vino samo za sopstvene potrebe. Vino vinarije je svakako game, a nismo odbili ni pono noar, merlo, kaberne fran i kaberne sovinon.



Vino kalem iz Velike Drenove, obradovala nas je lepim sovinjonom, zatim rizlingom, rozeom  od kvalitetnih vinskih sorti iz Zapadnomoravskog rejona, proizvedenom po tehnologiji za bela vina.Slede crvena vina: merlo, kaberne, vranac.


Za one koji su ogladneli tu je Sirana Jovanović iz Smedereva s punomasnim sirevima s dodacima žalfije, tartufa, vina...

Ako volite slatko pa u završnici ljuto tu je Ljuta Sremica iz Šida, koja proizvodi slatko od ljutih paprika i ljute džemove. Svi proizvodi su organski i pravljeni od pažljivo biranih sastojaka koji uz vino samo raspaljuju čula. 

Tartufi SR su porodična firma, koja se uspešno bavi sakupljanjem, prodajom, izvozom tartufa i proizvodnjom proizvoda sa tartufima. Proizvode soseve, maslinovo ulje, so, med, rakiju, naravno sve to sa dodatkom neke vrste tartufa.

 

Prelazimo na žestoke stvari. Tessendier & Fils je francuska destilerija koja proizvodi originalni konjak, a nalazi se u gradu Konjak. Postoji preko sto godina i ima veoma bogatu istoriju, kao i dugu tradiciju koja se prenosila generacijama.

Srpsko Zvono Zorana Milinkovića, nastavlja tradiciju pradede Marka, dede Sava i oca Vladislava praveći rakiju od šljiva uzbranih iz njihovog šljivika. Tu je i program voćnih rakija. 

Destilerija Novićević je prepoznatljiva po jedinstvenoj rakiji od meda. Proizvode dve vrste od kojih je jedna jačine 40% vol. koja je sazrela u jasenovom buretu i nije slatka, a druga sa dodatkom meda jačine 28% vol. Rakija iz ove porodične destilerije odleži najmanje dve godine u jasenovom buretu. Ono čuva karakterističnu aromu, najplemenitije osobine meda i daje prelepu zlatnožutu boju. Jedinstven kvalitet i inovativnost u pravljenu domaće rakije ono su što ovu destileriju sigurno vodi da jednog dana postane prepoznatljiv srpski brend.

уторак, 20. март 2018.

XIII VINOFEST u Vršcu




Turistička organizacija Vršac (TOV) 16. i 17. marta, u velikoj sali hotela “Srbija”, organizuje XIII Festival vina “Vinofest Vršac 2018”.

Ono što izdvaja vršački Vinofest od sličnih sajmova u zemlji, jeste mogućnost da se na ovom sajmu degustiraju, ocene i kupe vina koja se u Srbiji inače ne mogu naći, a osvajanje zlatne medalje prestiž je među vinarima.


“Vinofest” je prva (kalendarski gledano) u nizu vršačkih manifestacija, i druga manifestacija po veličini koja slavi vinogradarsku i vinsku tradiciju Vršca. U poslednih 12 godina festivala, osim vinarijaiz Srbije, svo­ja najbolja vina predstavile su vinarije iz Mađarske, Rumunije, Bugarske, Slovenije, Hrvatske, Italije, Češke, Ukrajine i drugih zemalja iz okruženja.


Ljubitelji vina tokom ove manifestacije mogu da, uz zvuke vojvođanske tamburice, degustiraju najkvalitetnija vina (oko pedesetak vinarija) i uživaju u gastronomskom specijalitetima domaće kuhinje.


Ove godine na ocenjivanje predato je 179 uzoraka, od toga 71 u kategoriji belih vina, 62 u kategoriji crvenih, 22 u kategoriji roze i 15 u kategoriji specijalnih vina.


Ocenjivačka komisija, radila je u sastavu: dipl. ing, tehnologije i predsednik - Miodrag Kertez, članovi: fizičke hemije - master Saša Popov, dip. ing, tehnologije Vladimir Čejić, ing. tehnologije - master Sofija Rankov, ing. tehnologije - master Suzana Skeledžija, dip. ing. tehnologije Milan Cuculj, dipl. ing, tehnologije Vasilj Milović, dipl. ing prehrambene tehnologije Nikola Petrašinović, dipl. ing. tehnologije Aleksandar Ivkov, dipl. ing. tehnologije Biljana Paunov, dipl. ing. tehnologije Milovan Stojanov i dipl. ing voćarstva i vinogradarstva Nikola Lekić.

Nagrade najboljima, ove godine uručio je predsednik komisije, gospodin Miodrag Kertez i direktorica Turističke organizacije Vršac, gospođa Julkica Mitrašinović.


Prema mišljenju predsednika žirija, veliki broj zlatnih medalja 2018. godini, pokazatelj je trenda sve ujednačenije konkurencije, posebno u kategoriji belih vina, koja se može objasniti i „dobrom godinom“, ali i ozbiljnošću vinara koji slede preporuke stručnjaka u procesu proizvodnje vina.

U kategoriji belih vina veliku zlatnu medalju osvojili su: Sauvignon Blanc (2017) Podrum Ćojbašić, Dolovo i Chardonnay (2016) Soul Wine iz Vršca. 



Zlatne medalje dodeljene su za vina: Chardonnay (2017) Vinarije Rnjak iz Gudurice, Rajnski Rizling (2017) Vinarije Komazec iz Inđije, Muscat Ottonel (2017) Cramele Recas Rumunija, Traminac (2017) Bahus iz Gudurice, Sauvognon Blanc (2017) Isidora Pavlovića iz Vršca, Traminac Mirisavi (2017) Mačkov podrum iz Iriga, Beli cuvee Katarina (2017) Vinarija Komazec iz Inđije, Rajnski Rizling (2017) Vinarije Pavlović iz Vršca, Chardonnay (2017) Podrum Sloboda iz Maradika, Balerina (2016) i Chadronnay (2016) Vinarije Galot iz Banatskog Karlovca, Beli Burgundac (2017) Podrum Mirković iz Pančeva, Chardonnay (2017) Vinarije Galot iz Banatskog Karlovca, Beli Burgundac (2017) Stolp iz Velikog Središta, Chardonnay (2017) Vinarije Komazec iz Inđije, Pino Blanc (2016) Soul Wine iz Vršca, Carsko cino (2016) Crama Vasilescu iz Rumunije, Chadonnay (2017) Radionica vina Ivaniš iz Inđije, Feteasca Regala (2016) Craneke Recas iz Rumunije, Muscat Ottonel (2017) Dealu Durului iz Rumunije, Traminac (2017), Podrum Mirković iz Pančeva.


Zlatnu medalju u kategoriji rosea dodeljene su za vina: Rose (2017) Cramele Recas iz Rumunije, Rose (2017) Radlovć iz Kikinde i Freska - rose (2017) Vinarije Đorđe iz Banatskog Karlovca.

U kategoriji crvenih vina Velika zlatna medalja dodeljena je za kupažu Feteasca Neagră&Cabernet Sauvignon (2015) Domeniile Anastasia iz Rumunije.

Zlatne medalje pripale su vinima: Kupaža Cabernet, Merlot, Sauvignon (2017) Vinarija Stanimirović iz Jabuke, Cabernet Sauvignon (2016) Radlović iz Kikinde, Cabernet Sauvignon Barrique (2016) Vinarije Stanimirović iz Jabuke, Merlot (2013) Domeniile Anastasia iz Rumunije, Cabernet Sauvignon (2017) Dealul Dirului iz Rumunije, Cabernet Sauvignon (2017) Podrum Sveti Teodor Dolovo, Cuvee Cabernet&Merlot (2016) Radlović iz Kikinde, Merlot (2016) Podrum Kosanović iz Stare Pazove, Vranac (2017) Podrum Dragan iz Pančeva, Cabernet Sauvignon (2017) Vinarije Stanimirović iz Jabuke, Cabernet Sauvignon (2015) Vinarije Ranjak iz Gudurice, Feteasca Neagră (2015) Ardeleanu Sorin iz Rumunije, Cabernet Sauvignon (2015) Radlović iz Kikinde, kupaža Cabernet&Merlot (2017) i Cabernet Sauvognon (2017) Podrum Ćojbašić iz Dolova, kupaža Merlot&Cabernet Sauvignon (2014) Domeniile Anastasia iz Rumunije.



U kategoriji specijalnih vina zlatna medalja dodeljena je za: Gala (2016) Galot iz Banatskog Karlovca, Beli Bermet (2017) Vinarije Stanimirović iz Jabuke, Bermet Beli (2017) Vinarije Komazec iz Inđije, Bermet Rose (2017) Sloboda iz Maradika, Bermet (2017) Podrum Milivojević iz Inđije, Muscat Ottonel (2017) Cramele Recas iz Rumunije, Bermet (rose) (2017) Radionica vina Ivaniš iz Inđije, Crveni Bermet (2017) Vinariji Stanimirović iz Jabuke i Bermet (2017) Đorđo Krtolica iz Inđije.

Ove godine Velika nagrada festivala otišla je u ruke jednoj mladoj vinariji iz Vršca.

Najbolje vino XIII Vinofesta, po oceni stručne komisije i VELIKI POBEDNIK FESTIVALA JE VINARIJA SOUL WINE IZ VRŠCA, sa Chadronnay iz 2016. godine.

Osim nagrada za najbolja vina, ove godine Turistička organizacija Vršac za izuzetnu prezetaciju dodelila je DIPLOMU ETNO KUĆI DINAR uz obrazloženje da je od osnivanja do danas, Etno kuća „Dinar“ najbolji promoter gastronomije Banata, preporuka da se ponovo dođe u Vršac i otkrije još po nešto od bogate ponude ovog grada.

Fotografije: Mirko Rnjak („Vinodeljstvo“), Aleksandar Putnik

понедељак, 19. март 2018.

Fruškogorski vinogradi, Banoštor u Gospodara Vučića




Okupili smo se na još jednoj probi vina u ulici Gospodara Vučića. Ulica ime nosi po Tomi Vučiću Perišiću (1787. — 1859.) srpskom vojskovođi iz doba I i II srpskog ustanka, najbogatijem i (pored Miloša) najmoćnijem čoveku Kneževine Srbije, prvom srpskom panduru, vojvodi i ustavobranitelju. Prezime Perišić je nasledio od oca, dok se „vučje ime“ u to vreme često davalo muškoj deci zbog verovanja da će ih zaštititi od bolesti ili iznenadne smrti. Ženio se dva puta. Knez Mihailo ga je proglasio odmetnikom i ucenio njegovu glavu. Preminuo je pod nerazjašnjenim okolnostima (otrovan kažu Englezi). Stari knjaz Miloš je pored Vučićevog groba postavio danonoćnu stražu, kako bi i onako pokopanog sačuvao od moguće autopsije.


Ali mi smo se u petak predveče okupili lepšim i mirnijim povodom u vinoteci Sweet Wine (Gospodara Vučića 235). Povod su bila vina Fruškogorskih vinograda i Banaštora koje nam predstavlja večni mladić i roker, a moj drugar Zoki Nožanić. Pa da ne okolišamo već da krenemo i to na 3 bela, jedan roze i 2 crvena:






  1. Quet Traminac 2016 najbolji odnos kvalieta i cene u premijum liniji. Sortni štreber donosi cvetne arome i arome zrelog belog voća,
  2. Quet Pino blan 2016 retka sorta u nas, pogotovu u svežoj varijanti,
  3. Quet Sovinjon blan 2016 nam dolazi sa 200 m. n. v. kraj Dunava daruje nam prolećno cveće, ali i tropsko voće,
  4. Quet Roze Pino noar 2016, kilavo-nežna sorta za uzgoj, ali baš zato izazovna za pravljenje vina. Fermentacijon i negom preobrazio se u dopadljivi roze provansa stila s svežim aromama crvenog bobičastog voća,
  5. Quet Pino noar, crvena varijanta nestašnog pinoa, iz svoje kolevke Burgundije, rezultira punim ekstraktnim voćnim vinom, lišenim stega barika, te stoga, nepeglan, poletan, sa aromama crvenog bobičastog voća,
  6. Fruški božole 60 % merloa i ostatak bobice pino noara, nažalost ne u slobodnoj prodaji, a ima samo trista boca, a mi smo vam popili dve. Madera je već naručila ovaj božole za sebe za sledeću godinu.


 
 A onda šetnja kišom osveženim Bulevarom niz koje se kotrljaju tramvaji.